O psima

Pasji predak je vuk

Nije prošlo mnogo vremena i ljudi su počeli istraživati pretke dana­šnjeg psa preko njegovih živih rođaka iz prirode. U obzir za takva istraživanja došli su čagljevi, kojoti, vukovi.

Zašto?

1.   Na izgled su sve tri životinj­ske vrste slične.
2.   Sve  imaju svoje  podvrste (vuk ih ima čak dvadeset) na prostoru gdje je pas postao domaća životinja.
3.   Sve tri je moguće u zaroblje­ništvu križati sa psima.  Po­tomci tih križanja su plodni i zovu se puvos (križanac pudle i vuka),  pušas (križanac pudle i čaglja) i coydog (križa­nac  kojota  i  psa).  

Sve  tri imaju jednaki  broj kromoso­ma kao pas, što znači 38 pa­rova i jedan par koji određuje spol. Kromosomi su istovjetni i po obliku i po građi. Do pa­renja tih životinja  sa  psima došlo je u zarobljeništvu, dok u prirodi uglavnom ne dolazi do takvih međusobnih križa­nja.

Jedan od najpoznatijih etologa Konrad Lorenz razdijelio je sve pasmine pasa u vukoidne i šakaloidne vrste. Kao praoca većine pasmina naveo je zlatnog šakala. U takozvane vukoidne vrste ubrojio je između ostalih i eskim­ske pse, ruske lajke i čau-čau pse. Njegova teorija je slijedeća: šakaloidne pasmine traže u svo­jim gospodarima roditeljske živo­tinje i podređuju im se na djeti­njast način. Vukoidne pasmine vide u svom gospodaru vođu čo­pora i pokazuju mu pokornu oda­nost.

Novija istraživanja su odbacila Lorenzove tvrdnje. Slavni autor ih je prihvatio pa je u novijem izda­nju svoje popularne knjige "Kako je čovjek došao do psa" kasnije napisao: "Na temelju novih istra­živanja, a posebno istraživanja znanstvenika Alfreda Seitza, ne može biti istinita tvrdnja da psi potječu samo od zlatnog šakala. Izuzeci su po Seitzevom sazna­nju afrički psi pasmine basenji, koji se umiljavaju veoma slično kao i čagljevi. Pretke domaćih pasa očigledno treba tražiti neg­dje drugdje, prije svega u vuku srodnom divljem psu u Aziji. U obzir dolaze prije svih indijski vuk (Canis pallipes) i Canis lupaster."

Konačni dokaz o podrijetlu pasa iznio je profesor Wolf Herre iz Kiela. Zaključio je da se vuk i zlatni čagalj, iako žive u istoj oko­lini, međusobno ne križaju. Ta­kođer nema uvjerljivih dokaza da bi se u prirodi križali čagalj i do­maći pas, ali postoje dovoljno čvrsti dokazi za takvo križanje između vuka i psa. U kielskom institutu zaključili su da nema problema sa križanjem domaćeg psa i vuka, dok između psa i čaglja takva ("dobrovoljna") križa­nja nisu moguća. Odrasle pudle i šakali (čagljevi) živjeli su skupa samo kada su imali zajedničke mlade. U kielskom insitutu križali su međusobno pudle i čagljeve (puschas), te pudle i vukove (puvos).

Puvosi nisu bili osobito oštri, bili su plahi, oprezni i strašljivi. Nji­hovo cviljenje bilo je jače od cviljenja pudli, ali ne tako jako kao glasanje vukova. S lajanjem je bilo obrnuto. Potomci puvosa, koji su vanjštinom sličili pudlama, po ponašanju su bili bliži vuko­vima od onih potomaka koji su na izgled sličili vukovima. Zaključak: vanjština i ponašanje se naslijeđuju zajedno. Slijedeća spozna­ja: bojažljivo ponašanje vukova prevladava također i u slijedećir generacijama - vučja krv niti jednom slučaju ne donosi hrabre ponašanje potomaka. Potomci  pudli i čagljeva (pušasi) imaju neke još oprečnije osobine: strašljiviji su od divljih životinja, njihovo kretanje je "puzajuće" kao kod čaglja. U drugoj gene­raciji mnogo životinja djeluje neharmonično i ostavljaju čudan uti­sak da s njihovim mozgom nije sve u redu. Sve to dokazuje da i čagljeve možemo mirno precrtati sa liste psećih predaka.

Postoje i dokazi drugih znanstvenika koji jasno govore o tome da su psi vučji potomci:
1.   Vuk i pas imaju identično zu­balo  što je  važan  znak za ustanovljavanje sličnosti me­đu sisavcima.

2.   Ispitujući prisutnost bjelanče­vina u krvi utvrdili su da je kod vukova i pasa uzorak identičan, a kod čagljeva neš­to drugačiji.

3.   Kod pasa i vukova nadbub­režna žlijezda jednako je teš­ka i ima istu histološku građu, dok je   u   čaglja  ta  žlijezda približno 40% lakša.

4.   Mozak  domaćih  životinja  je lakši  nego  kod divljih  i  nje­gova je površina manje izbrazdana.
To, naravno, ne znači da su domaće životinje manje inteligentne od divljih. One su se   samo   prilagodile   novom načinu   života   u   kojem   im osjetila nisu više nužno po­trebna za preživljavanje. Vu­kovi uglavnom  imaju veće  i vijugavije mozgove od pasa, dok pas ima veći mozak od čaglja.    Građa mozga kod čaglja je tipično "životinjska", jer imaju dublje vijuge nego što su kod pasa. Proizlazi da je vučji mozak prilično teži od čagljevog. Zaključak: niti jed­na domaća životinja nema teži  mozak  od  mozga  svojih divljih predaka, stoga i po to­me čagalj ne može biti pseći predak.

5.   Vukovi žive u čoporu, čagljevi samo u manjim skupinama i zato  su   njihovo  ponašanje, mimika i izražavanje izrazito slabije diferencirani nego kod vukova. Usporedimo li stvara­nje reda u čoporu među vu­kovima i među psima, može­mo  utvrditi  da  se  kod  obje životinjske vrste on stvara na isti način.

Katalog uzgajivačnica

katalog-uzgajivacnicaDa bi upisali uzgajivačnicu u katalog jedini uvjet je da morate biti registrirani. Registracija je besplatna.
Ovdje možete upisati uzgajivačnicu sa svim podacima i slikama.

Oglasnik

ikona-za-oglasnikNudimo Vam uslugu besplatnog upisa u oglasnik uz obaveznu registraciju koja je besplatna.
OVDJE možete upisati oglas za prodaju, potražnju, poklanjanje psa ili usluga vezanih za pse te opreme za pse.

Get Adobe Flash player

Riječ stručnjaka

ikona-za-rjec-strucnjakaStručnjaci iz svih dijelova kinologije pišu o njezi pasa, o bolestima, o odgoju pasa, o handlanju ...
OVDJE možete pročitati navedene tekstove.

VauVau ekipa

ikona-za-vauvau-ekipuVauVau ekipa je aplikacija slična Facebooku. Možete objavljivati slike, video i dr.
Jedini uvjet je da morate biti registrirani a registracija je besplatna. OVDJE možete vidjeti kako to izgleda.

Mini Reklame - Uzgajivači